Predstavnici 27 vlada, članica komisije za zaštitu Antarktika (CCAMLR), počinju 16. oktobra u australijskom Hobartu nove razgovore o zaštiti kontinenta i mora čiji se večiti led ubrzano topi a životinjskim vrstama u tom delu sveta preti nestanak, što ugrožava celu planetu.

Centralna tema dvonedeljnog sastanka Komisije za očuvanje antarktičkih živih resursa treba da bude proglašenje još tri zaštićenih morskih područja na istoku Antarktika, u Vedelovom moru i u vodama antarktičkog poluostrva, na krajnjem severu kontinenta.

Na dnevnom redu su ponovo i ograničenja za izlovljavanje antarktičkog krila, zooplanktona sličnog račićima koji se koristi za pravljenje ulja i riblje hrane, a koji je glavna hrana kitova, carskih pingvina i brojnih drugih životinjskih vrsta u tom regionu.

U septembru je saopšteno da se ledeno more oko Antarktika svelo na manje od 17 miliona kvadratnih kilometara što je znatno manje nego proteklih godina tokom antarktičke zime, preneli su mediji.

"Ove godine na južnom polarnom moru se beleži ono što bi moglo biti rekordno nizak nivo i do sada gotovo nezamislive visoke temperature, kao i uginuće otprilike 9.000 mladunaca carskih pingvina zbog nestanka mora", izjavila je stručnjakinja Andrea Kavano iz nevladine organizacije Pju Barteli projekat za okeansku baštinu.

Ona je rekla da su promene na Antarktiku alarmantne, a da je još alarmantnije to što CCAMLR u proteklih deset godina nije donela gotovo nikakve mere za zaštitu.

Na sastancima CCAMLR za donošenje potreban je konsenzus. Komisija je u junu imala vanredan sastanak u Santjagu u Čileu, ali tada nije uspela da proglasi zaštićena morska područja zbog protivljenja Rusije i Kine.

Poslednji veći uspeh je komisija, koja je osnovana još 1980. godine, postigla 2016. kada je zaštićenim područjem proglasila Rosovo more.  

"Nisu samo ekološke grupe, nego i neke ekološki orijentisane vlade sve više frustrirane zbog manjka mera zaštite CCAMLR. Znamo da može da dodnosi odluku da odobri ribolov, a to bi trebalo da može i kad je reč o zaštiti. Sramota je da se eksploatacija stavlja iznad očuvanja. Vreme je za ČAMLR da radi svoj posao", rekala je je direktorka NVO Koalicija za Antarktik i južni okean Kler Kristijan.

On je dodala da zaštićena morska područja neće zaustaviti klimatske promene, ali će doprineti da ekosistem postane otporniji.

Svetski fond za prirodu WWF ocenio je, takođe, da vrlo intenzivno izlovljavanje antarktičkog krila, zajedno sa klimatskim promenama, ugrožavaju opstanak krila, a ujedno i životinjski svet i osnove ekosistema, i da je potrebno hitno "resetovati" ravnotežu između zaštite ekosistema i ribolova.

Generalni sekretar UN Antonio Gutljereš izjavio je u septembru da od ciljeva održivog razvoja koje je svetska organizacija zacrtala, svega 15% napreduje, a da u mnogim oblastima ima i nazadovanja.  

Izvor: Dnevni evropski servis

Foto: Pixabay