Evrozona je krajem prvog kvartala ove godine ušla u tehničku recesiju s padom BDP od 0,1%, pošto je istu negativnu stopu rasta imala od oktobra do decembra, pokazuju revidirani podaci evropske statističke agencije Eurostat objavljeni 8. juna.

Eurostat je do sada govorio da je bila stagnacija u poslednjem tromesečju 2022. godine u odnosu na prethodno tromesečje, a da je u prvom tromesečju 2023. godine zabeležen rast od 0,1%.

Revizija podataka naniže objašnjava se velikim delom nedavnim lošim podacima iz Nemačke koja je, kao najveća evropska ekonomija, krajem maja objavila da je u recesiji izazvanoj teškoćama u industriji.

Najnoviji podaci Eurostata kvare izglede evrozone za celu godinu, ocenjuje agencija AP.

Evropska komisija je sredinom maja prognozirala rast od 1,1% 2023. u 20 zemalja koje imaju zajedničku evropsku valuti.

Međutim, ta cifra sada izgleda "optimistično" ocenila je ekonomistkinja banke ING  Šarlot Monpelije. Ona predviđa rast od samo 0,5% za celu godinu.

"Od proleća svi podaci su bili loši", istakla je ona ukazujući pre svega na nemačku industrijsku proizvodnju i nove narudžbe.

Ona smatra da je evropska privreda u fazi stagnacije pošto je s teškoćama je prošla kroz zimu zbog energetskog šoka. Iako su cene gasa i nafte pale poslednjih meseci, rast cena prošle godine imao je znatan uticaj na poverenje domaćinstava koja su smanjila potrošnju.

Inflacija ostaje visoka na 6,1% u maju, iako je opala, a rast cena pogađa prehrambene proizvode, prerađivačku proizvodnju i usluge.

Evropska privreda takođe je pogođena porastom kamatne stope Evropske centralne banke koja smanjuje potražnju za kreditima i koči investicije, posebno u sektoru nekretnina što dovodi do pada aktivnosti u građevinarstvu.

Usporavanje privrednog rasta konstatovano je u SAD, a slabiji oporavak od predviđenog beleži i Kina što predstavljaju opterećenje za izvoz iz Evrope.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay