Visoki predstavnik u BIH Kristijan Šmit iskoristio je "bonska ovlašćenja" i nametnuo tehničke izmene Izbornog zakona, s tim da je liderima partija iz Federacije BiH ostavio vremena da dogovore i političke izmene tog zakona, a ako se to ne desi, nije isključena mogućnost još jednog nametanja izbornih pravila u BiH.

Izmene Izbornog zakona BiH bi trebalo da omoguće fer i slobodne izbore.

"Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju i izbore", rekao je 27. jula Šmit ali nije precizirao o kojim izmenama se radi.

Dodao je da ne toleriše ratnohuškačke izjave i ratnohuškačku politiku i da je Dejtonski sporazum temelj BiH, ali da ima još mnogo prepreka od "Dejtona do Brisela".

Šmit je pozvao na ukidanje blokade institucija, kako bi se "moglo ući u razuman dijalog".

"Pozdravljam mirno okupljanje ljudi, javne debate koje su temelj demokratije. Sada je na političarima da tu debatu pretoče u rešenja. Moj savet im je da to urade, da iskoriste tu priliku, jer možda neće imati drugu priliku", kazao je on.

Šmit je istakao da očekuje da političari deluju odmah i da njihovo delovanje dovede do rezultata, ističući da je neprihvatljivo da Federacija BiH ima samo jednog sudiju u Ustavnom sudu i da je sadašnja vlada u tehničkom mandatu četiri goidne.

"Očekujem rezultate, da učine nešto za građane i zemlju, očekujem da deluju odmah. Ovo nije prijateljski predlog, to je njihov posao. Neka napuste igre - da li će Visoki predstavnik nešto uraditi? Uradite to vi, nemojte čekati drugog, ako to ne uradite ja ću preuzeti odgovornost", istakao je Visoki predstavnik u BiH.

Visoki predstavnik je naveo da neće učestvovati u predizbornoj kampanji ni za jednu stranu, već će "na umu imati samo ljude u ovoj zemlji".

"Proći ću širom zemlje da čujem šta ljudi stvarno misle. Imam utisak da ono što čujem od političkih predstavnika nije ono što ljudi stvarno žele", rekao je on.

Šmit je posebno istakao da "niko ne sme da bude isključen", nijedan konstitutivni narod, a posebno "ostali", dodavši da je neprihvatljivo da već 12 godina nije sprovedena odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci".

Istakao je i potrebu pune primene Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, ističući da niko u bilo kojem delu BiH ne sme biti sprečen da se vrati u svoje predratno mesto boravka.

"Ne sme biti diskriminacije. Pozivam političare da dogovaraju. Mislim da je pred nama veliki posao nakon izbora. Ljudi iz EU će pitati gde je napredak. Kada bi samo ostvarili želje građana bili bi smo puno bliže EU", rekao je Šmit.

Reakcije

Delegacija Evropske unije u BiH saopštila je da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju nesmetano sprovođenje izbora uz više integriteta i transparentnosti, kao i brzo formiranje zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima posle opštih izbora 2. oktobra.

"EU duboko žali zbog toga što političke stranke nisu uspele da se dogovore o usvajanju mera koje bi obezbedile integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH, Za rezultat imamo odluku Visokog predstavnika Kristijana Šmita", navela je Delegacija EU u BiH povodom odluke koju je nametnuo Visoki predstavnik.

Dodala je su da je korištenje "bonskih ovlaštenja" krajnja mera i, kako su naveli, protiv nezakonitih radnji.

Iz Delegacije EU u BIH su podsetili da je "opsežna međunarodna supervizija" načelno nespojiva sa članstvom u EU, čemu Bosna i Hercegovina teži.

"Evropski savet je nedavno jasno izrazio stav da je EU spremna prihvatiti BiH kao kandidatsku zemlju. Očekujemo da relevantni domaći akteri u BiH preuzmu liderstvo i odgovornost za reforme u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtevu BiH za članstvo u EU", dodaje se u saopštenju.

Ambasade Velike Britanije i SAD u BiH pozdravile su odluku Visokog predstavnika Kristijana Šmita o izmenama Izbornog zakona BiH.

Iz britanske ambasade su naveli da Velika Britanija prepoznaje i podržava ključnu ulogu Visokog predstavnika u BiH.

"Odluka Visokog predstavnika je vredan korak ka jačanju integriteta i transparentnosti izbora u oktobru. Slobodni i pravični izbori su osnov svake demokratije", navedeno je u saopštenju britanske ambasade.

U saopštenju se još ističe da Velika Britanija osuđuje zapaljivu i opasnu retoriku koju su "određeni pojedinci i lideri koristili poslednjih dana".

"Domaći politički lideri imaju jasnu odgovornost da rade zajedno na sprovođenju reformi i postignu kompromise u najboljem interesu BiH i njenih građana", zaključili su u saopštenju.

Iz američke ambasade u BiH naveli su da SAD "podržavaju jak OHR i današnju odluku Visokog prestavnika da dopuni Izborni zakon".

Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao da je visoki predstavnik u BiH odlučio da dotakne samo deo paketa koji se odnosi na integritet izbornog procesa.

"To je po mom sudu daleko ispod očekivanja i nedovoljno", rekao je Plenković.

On je ocenio da predstavnici bošnjačkih političkih stranaka, pre svega SDA, nisu hteli da postignu dogovor sa predstavnicima političkih stranaka Hrvata o reformi izbornog zakona i ustavnoj reformi.

"Njima odgovara status quo i izborni sistem u kojem će hrvatski narod u BiH i hrvatske političke stranke biti minorizovane, marginalizovane, preglasani i u svakom slučaju i dalje u neravnopravnom položaju, i to ne samo kada je reč o izboru člana Predsedništva BiH, gde je (Željko) Komšić odradio tri mandata, po nama kao nelegitimni hrvatski predstavnik, jer za njega uglavnom glasaju Bošnjaci", dodao je premijer Hrvatske.

On je ocenio da su "još gori protesti" u Sarajevu koje su, kako je rekao, organizovale bošnjačke političke stranke.

"Na njima smo videli teške uvrede, pa čak i pretnje prema Visokom predstavniku", kazao je Plenković dodavši da je siguran da je to "donekle uticalo na njegovo rezonovanje" kada je reč o nametanju odluke o izmenama izbornog zakona.

Hrvatski narodni sabor (HNS), kao krovna politička organizacija koja okuplja sve hrvatske stranke u BiH, saopštio je povodom odluke da je visoki predstavnik podlegao "nezapamćenom ratnohuškačkom pritisku i pozivima predstavnika bošnjačko-muslimanskih prvaka na nasilje".

Predstavnik je, naveli su iz HNS, imao priliku da uz ranije nametnute odluke o finansiranju oktobarskih opštih izbora u potpunosti sprovede Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić" i tako stavi van snage "neustavne odluke ranijih visokih predstavnika i u vremenu izbora doprinese konsolidaciji međunacionalnih odnosa".

"Posle svih otvorenih napada i necivilizacijskog govora mržnje, jasno je da institucije Visokog predstavnika ne mogu obavljati svoju osnovnu dužnost u okruženju zasnovanom na militantnoj unitarističkoj logici i ratno nastrojenom okruženju", naglasili su iz HNS.

"HNS smatra neprihvatljivim zaglušujuće ćutanje međunarodnih organizacija i predstavnika prisutnih u BiH na pretnje upućene celom hrvatskom narodu i njegovim predstavnicima", saopštili su iz HNS.

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik rekao je da se Kristijan Šmit lažno predstavlja kao Visoki predstavnik i da je u funkciji "muslimanskih interesa".

"Kristijan Šmit je obični kalkulant, špekulant i manipulator. BiH plaća izvor nestabilnosti, koji se lažno predstavlja kao Visoki predstavnik, a u funkciji je muslimanskih interesa", napisao je Dodik na Tviteru.

Prema njegovim rečima, "muslimani više vole nelegalnog stranca za gospodara, nego Srbe i Hrvate za komšije".

Izvor: Beta

Foto: Beta/Hina/Fena/Hazim Aljovic