Izrada Nacrta fiskalne strategije za 2023. sa projekcijama za 2024. i 2025. za vođenje fiskalne politike pod, objektivno ograničavajućim okolnostima rata u Ukrajini, energetske krize i pre formiranja nove vlade Srbije  dobar je signal da i u uslovima povećane neizvesnosti postoji institucionalna stabilnost, ocenio je 3. juna Fiskalni savet.

Savet je u Mišljenju o tom dokumentu, koje je 2. juna usvojila Vlada Srbije, naveo da je "najbitnija poruka nove strategije da se i pored rastućih neizvesnosti u srednjem roku ne odustaje od stabilizacije budžeta i umanjenja javnog duga".

Vlada Srbije je, kako je istaknuto, pokazala da ima jasne smernice za upravljanje budžetom i javnim dugom i da na svojoj agendi zadržava sprovođenje strukturnih reformi u srednjem roku.

Strategijom je planirano da se deficit konsolidovane države u narednim godinama postepeno smanjuje, sa 3% bruto domaćeg proizvoda (BDP) iz 2022. na 1,5% u 2023, zatim na 1% u 2024. i na kraju na 0,5% BDP u 2025.

Dostizanje takve putanje fiskalnog deficita Fiskalni savet ocenjuje kao dobar strateški cilj jer deficit od 0,5% BDP, kom se teži u srednjem roku, predstavlja trajno održivu visinu budžetskog deficita koji bi garantovao dugoročnu stabilnost javnih finansija.

"Ovakva putanja umanjenja fiskalnog deficita vodila bi i ka postepenom smanjivanju javnog duga u BDP, koji bi na kraju 2025. trebalo da se spusti na oko 50% BDP", ocenio je Savet.

Postepeno smanjivanje prevelikog javnog duga, koji je trenutno na nivou od oko 55% BDP, sada je, kako je navedeno, naročito važno i zbog gotovo izvesnog rasta kamatnih stopa.

Ističe se da, ukoliko Srbija ne smanji javni dug, sadašnji budžetski rashodi za kamate od oko milijardu evra relativno brzo će se povećavati u narednim godinama zbog rasta troškova zaduživanja, što će biti sve veći neproduktivni rashod države koji će vršiti još snažniji pritisak na javne finansije zemlje.

Najveći propust Strategije je to što je podbacila u analizi fiskalnih rizika i problema javnih preduzeća iz sektora energetike, Srbijagasa i Elektroprivrede Srbije (EPS), smatra Savet.

"Iako Strategija dosta pažnje posvećuje globalnoj energetskoj krizi, u njoj se ne prepoznaje to da je ključni razlog zbog kog je ta kriza snažno pogodila Srbiju dugogodišnje loše upravljanje domaćim javnim preduzećima iz energetskog sektora", naveo je Fiskalni savet.

Dodaje se da Srbijagas godinama kasni sa izgradnjom skladišta gasa dovoljnog kapaciteta, a pritom je čak i postojeće skladište nespremno dočekalo grejnu sezonu.

Ti propusti su, kako je ocenjeno, već koštali budžet oko 500 miliona evra, oko 300 miliona evra u 2021. i dodatnih oko 200 miliona evra u 2022. i vrlo je verovatno da će Srbijagas nastaviti da bude, nešto manji, budžetski trošak i u narednim godinama.

Ogromne probleme usled dugogodišnjeg lošeg upravljanja i nedovoljnog ulaganja u proizvodne kapacitete i distributivnu mrežu ima i EPS i to je, kako je navedeno, glavni razlog zbog kog EPS više ne može da proizvede dovoljno električne energije za domaće potrebe, pa se struja sada mora uvoziti, po veoma visokim cenama.

"Troškovi EPS zasad su se pokrivali kreditima koje je preduzeće uzimalo i još se nisu prevalili direktno na budžet, ali predstavljaju ogroman fiskalni rizik", naveo je Fiskalni savet.

Dodaje se da "ovakvo poslovanje EPS generiše godišnje gubitke koji se mere stotinama miliona evra, pa je budžetska intervencija vrlo moguća".

U Fiskalnoj strategiji, prema oceni tog saveta, "nisu sagledani problemi javnih preduzeća, odnosno nisu kvantifikovani troškovi i procenjen konkretan rizik za javne finansije i dat makar načelan plan za njihovo saniranje".

Tim dokumentom se, kako je navedeno, planira primetno poboljšanje strukture budžeta u srednjem roku jer je predviđeno da se u srednjem roku državni budžet u odnosu na BDP primetno smanji, javni prihodi sa 42% BDP iz 2022. na oko 40% BDP u 2025, a javni rashodi sa 45% BDP na oko 40,5% BDP.

"Visina javnih prihoda i javnih rashoda od oko 40% BDP uobičajen je standard u zemljama Centralne i Istočne Evrope i ocenjujemo da je ovo dobro odmeren cilj za Srbiju. Dobro je i to što se teret neophodnog smanjivanja fiskalnog deficita u srednjem roku u potpunosti usmerava na smanjenje učešća javnih rashoda u BDP, odnosno što se ne planira nikakvo povećanje poreskih stopa", naveo je Fiskalni savet.

Ističe se da je pozitivno i to što se i u okviru relativno snažnog smanjivanja budžetskih rashoda predviđa da javne investicije ostanu na dosta visokom nivou od 6 do 7% BDP.

Srednjoročni plan javnih prihoda iz Strategije Fiskalni savet je ocenio "kao kredibilan, ali će zavisiti u velikoj meri i od makroekonomskih kretanja koja je trenutno teško pouzdano predvideti".

U prognozi javnih prihoda u Strategiji poštovana je, kako je navedeno, dobra budžetska praksa, a to znači da su javni prihodi projektovani načelno u skladu sa prognoziranim makroekonomskim okvirom i dosta oprezno, odnosno "konzervativno".

"Eventualno značajnije odstupanje javnih prihoda od plana, pre svega će zavisiti od budućih makroekonomskih kretanja koja su veoma neizvesna. Strategijom su napravljene određene korekcije makroekonomskog okvira usled globalnih nestabilnosti, u smeru umanjenja očekivane stope privrednog rasta i povećanja inflacije i deficita tekućeg računa platnog bilansa", konstatovao je Fiskalni savet.

Dodaje se da je rast BDP u 2022. umanjen sa očekivanih 4,5% na 3,5%, a u srednjem roku sa 5% na oko 4% godišnje, dok je prosečna inflacija u 2022. povećana na 9,2% i očekuje se njeno postepeno smanjivanje na 3% do 2025.

Tekući deficit platnog bilansa u 2022. povećan je, kako je navedeno, sa oko 4% BDP na oko 7% BDP uz postepeno smanjivanje na 6% u 2025.

"Prognoziranje makroekonomskih kretanja u uslovima rastućih globalnih neizvesnosti veoma je teško i ne može biti do kraja pouzdano, premda su prognoze iz Strategije u skladu sa najnovijim projekcijama relevantnih međunarodnih institucija (MMF, Evropska komisija) za Srbiju i ocenjujemo ih kao trenutno najbolje moguće", naveo je Fiskalni savet.

Predviđeno smanjenje javnih rashoda je dostižno, kako je ocenjeno, ali u nekim segmentima nije dovoljno kredibilno planirano.

"Smanjenje učešća javnih rashoda u BDP dobrim delom će se generisati automatski, sa završetkom jednokratnih isplata i vanrednih izdataka iz 2022, pomoći penzionerima od 20.000 dinara, stanovništvu (u 2022. dva puta po 100 evra mladima), a rashodi za robu i usluge smanjuju se jer prestaje potreba za vanrednim i obimnim nabavkama u zdravstvu", naveo je Fiskalni savet.

Pitanje je, međutim da li će se, po oceni tog saveta, ostvariti planirano smanjenje subvencija i neto budžetskih pozajmica sa 3% BDP iz 2022. na 1,9% BDP do 2025.

Ovo smanjenje, kako je istaknuto, počiva na pretpostavci da se više neće davati vanredna budžetska pomoć javnim i državnim preduzećima, (Srbijagas), "što se ne može oceniti kredibilnim bez jasnog seta mera za unapređenje njihovog poslovanja".

Slično se, kako je navedeno, može reći i za projekciju zarada u javnom sektoru za koje se očekuje da će u srednjem roku zadržati nepromenjeno učešće u BDP iz 2022.

"Takvi planovi pravljeni su i prethodnim strategijama, ali su često bili narušavani većim rastom zarada u javnom sektoru od prvobitno predviđenog", naveo je Savet.

Planirana ukupna izdvajanja za javne investicije, kako je ocenjeno, "na papiru" izgledaju dobro, ali se ne mogu preciznije oceniti jer je nepoznato koji konkretni projekti stoje iza njih i šta su uopšte investicioni prioriteti države.

Dodaje se da su mogući i novi vanredni izdaci za podršku privredi i stanovništvu usled rastućih cena energenata i hrane, ali Strategija ne navodi eksplicitno da će biti i precizno targetirani i ograničeni, a identične najave Vlada je imala i sredinom 2020. za budžetsku pomoć tokom zdravstvene krize, ali je ta pomoć na kraju deljena, uglavnom neselektivno, pa se ispostavila kao veliki i ekonomski neracionalan budžetski izdatak.

"Plan strukturnih reformi nije dovoljno detaljno predstavljen, kvantifikovan, niti povezan sa fiskalnim projekcijama jer su strukturne reforme uglavnom prepisane iz prethodnih strategija i imaju iste slabosti kao i ranije", naveo je Savet.

Dodaje se da je primer za to planirana reforma zaposlenosti u javnom sektoru koja bi trebalo da reši problem manjka zaposlenih u pojedinim segmentima javne uprave (zdravstvo, inspekcijske službe) i zbog toga je potrebno kvantifikovati broj ljudi koji nedostaje i trošak njihovih zarada uključiti u projekcije rashoda države, umesto što se samo principijelno definiše.

Revidirana Fiskalna strategija, najverovatnije će, prema oceni Fiskalnog saveta, imati znatne promene u odnosu na njen Nacrt, ali bilo bi veoma važno da se zadrži planirano umanjenje fiskalnog deficita u narednim godinama.

Prema budžetskom kalendaru Vlada bi, kako je navedeno, trebalo da u drugoj polovini godine pripremi revidiranu Fiskalnu strategiju i vrlo je verovatno da će se u finalnom dokumentu napraviti nešto veće promene nego što je uobičajeno.

"Do izrade revidirane Strategije trebalo bi da se usvoji rebalans budžeta za 2022. koji će tehnički biti prilagođen ministarstvima nove Vlade, ali koji će takođe morati da uvaži i već izvesne snažne promene u javnim prihodima i javnim rashodima u odnosu na inicijalni budžet", naveo je Fiskalni savet.

Istakao je, da je prilikom izrade revidirane strategije, od presudnog značaja za fiskalnu stabilnost zemlje to da se zadrži planirano uravnoteženje budžeta u srednjem roku i posledično smanjenje učešća javnog duga u odnosu na BDP.

Izvor: Beta

Foto: Shutterstock.com