Ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar izjavio je 5. maja da je potrebno jasnije pozicioniranje Srbije u odnosu na rat u Ukrajini i da Beograd treba da ima zajedničku poziciju sa članicama Evropske unije kada je reč o odgovoru na zajedničku pretnju.

Košar je rekao, na konferenciji "Evropa nakon predsedničkih izbora u Francuskoj" u Beogradu, da, pošto je Srbija zemlja kandidat za članstvo u EU, postoji "potreba za usklađivanjem" s EU i da je "normalno da EU insistira da postoji zajednička vizija i analiza onoga što se dešava na kontinentu".

Košar je kazao da je važno što je Srbija prepoznala da invazija Rusije predstavlja kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i da je glasala za rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ali da je potrebno "jasnije pozicioniranje i analiza od strane Srbije".

"Znamo šta je Srbija doživela u prošlosti i da ima teška sećanja kada je reč o sankcijama. Ali, mora da postoji jasno pozicioniranje povodom činjenice da je ono što se dešava u Ukrajini neprihvatljivo i da predstavlja kršenje međunarodnog i humanitarnog prava i na nacionalnom i na međunarodnom nivou", izjavio je Košar.

Košar je rekao da evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana mora biti iskrena i da mora da bude obezbeđena jasna dinamika.

Francuski ambasador je kazao da je to zahtevan proces i da već dugo traje, kao i da ponekad u javnom mnjenju u zemaljama Zapadnog Balkana postoji određeni zamor od proširenja.

"Svi zajedno treba da se potrudimo da to bude prijemčivije za javno mnjenje i da pokažemo rezultate. Znamo da je datum ulaska u EU važan, ali ne zaboravimo da građani već imaju mnogo koristi od EU", rekao je Košar, podsetivši na programe Horajzon 2020, Erazmus i ogromne investicije EU u Srbiji.

Košar je dodao da se od Srbije i drugih zemalja regiona očekuje da dostignuća budu vidljiva za građane i da se na osnovu toga crpi nova energija i dinamika za put ka punopravnom članstvu u EU.

Izbijanje sukoba u Evropi je promenilo čitav pejzaž francuskog predsedavanja EU, rekao je Košar i naglasio da je Unija uspela da pruži ujedinjeni, snažan odgovor na agresiju Rusije.

Uvedene sankcije, dodao je, osmišljene su tako da umanje sposobnost Rusije da finansira rat, usvojene su hitne mere podrške Ukrajini, njenim građanima i izbeglicama i članice EU su počele da rade na smanjenju zavisnosti u oblasti energetike.

Zamenica ambasadora Nemačke u Srbiji Dorotea Gizelman izjavila je da poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Berlinu i dolazak ministarke odbrane u Beograd daju nove mogućnosti za nastavak razgovora o pitanjima bitnim za region i Evropu.

Gizelman je podsetila na reči šefice nemačke diplomatije Analene Berbok tokom posete Beogradu da je vreme da se izabere strana, a ne da se drži po strani.

"Zato se nadam da ću veoma uskoro od Srbije čuti slične signale posvećenosti Evropi", rekla je Gizelman na konferenciji koju su organizovali Forum za strateške studije (FORST) i fondacija Fridrih Ebert.

Izvestilac Bundestaga za Zapadni Balkna Adis Ahmetović izjavio je da pobeda Emanuela Makrona na predsedničkim izborima u Francuskoj, ali i pobeda liberalnih snaga i poraz Janeza Janše u Sloveniji predstavljaju snažan i bitan signal da i Francuska i Slovenija stoje iza evropske ideje i EU.

"Sad tu energiju i dinamiku moramo da iskoristimo da ostvarimo bližu integraciju Zapadnog Balkana u EU i da mi kao Nemačka, zajedno s Francuskom i celom EU radimo na tome", rekao je Ahmetović u video poruci.

Ahemtović je dodao da je rat u Ukrajini pokazao da treba zajedno raditi na tome ne da na istoku Evrope ili na Zapadnom Balkanu ne budu jake antidemokratske snage, nego da demokratske snage zajedno rade i da zajedno podrže demokratske snage na Zapadnom Balkanu.

"Najbolji signal bi bio da perspektivu za Zapadni Balkan u EU skiciramo i na osnovu toga da počnemo novi brži proces", rekao je Ahmetović.

Bivši poslanik Evropskog parlamenta Knut Flekenštajn izjavio je da će rat u Ukrajini biti najvažnije pitanje na dnevnom redu EU "sve dok ne bude jasno da agresor ne može da pobedi", ali da to ne znači da se neće baviti i drugim pitanjima i da to može dati podršku naporima da se ubrza proces proširenja.

"Proces proširenja može dobiti dodatni argument za one koji su bili pomalo skeptični, da im se pošalje poruka da ne čekaju predugo i da ne prave od tog procesa birokratskog diva, već da pokažu političku volju", rekao je Flekenštajn.

Prema njegovom mišljenju, bilo je "neodgovorno" od predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da predlaže status kandidata za Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju, jer članstvo u EU ne treba da služi kao bezbednosni pojas u ratno vreme.

"Moramo da iskoristmo sve mogućnosti da se pomogne Ukrajini, ali prebrzo članstvo bi bio problem i mislim da bi došlo do velikog razočaranja u Ukrajini jer to ne bi funkcionisalo onako kako ljudi očekuju i ne bi bilo pošteno prema drugima koji se korak po korak približavaju EU", ocenio je Flekenštajn.

Član francuskog Senata Filip Folio izrazio je uverenje da je u pogledu dešavanja u Ukrajini evropska vizija jasna, a to je da postoji agresor, Rusija, i da postoji strana koja je pod agresijom, a to je Ukrajina.

"Ako želimo da uđemo u EU treba da delimo te vrednosti i u jednom trenutku treba da ukažemo ko je agresor, a ko pod agresijom i ne može da bude drugačije", rekao je Folio.

"Svaka zemlja može slobodno da utvrdi svoju spoljnu politiku, ali u jednom trenutku, ne možemo da imamo i jare i pare, i u tom slučaju postoje neki znaci koji mogu biti dati u jednom ili drugom pravcu", dodao je Folio.

Izvor: EURACTIV.rs

Foto: Beta