Mandatar za sastav manjinske vlade Dritan Abazović saopštio je 20. aprila da je obavestio Skupštinu Crne Gore da ima potrebnu većinu za izglasavanje vlade koju će, kako je kazao, podržati 46 od ukupno 81 poslanika.

On na konferenciji za medije nije saopštio personalna rešenja, niti celovit program rada vlade, već je naveo da će počivati na dva stuba - vladavini prava i ekonomskom razvoju.

U vladi će, pored Građanskog pokreta URA i manjinskih partija, biti i prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i opoziciona procrnogorska Socijaldemokratska partija (SDP), potvrđeno je ranije agenciji Beta.

Podršku vladi u parlamentu će pružiti Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Abazović je pokušavao da dođe do sastava vlade koja bi imala podršku od 49 poslanika, što je važno za određene reforme u pravosuđu, ali nije uspeo da postigne dogovor sa Socijaldemokratama (SD), koje neće podržati vladu.

Vlada premijera Zdravka Krivokapića izgubila je podršku u parlamentu 4. februara.

U sporazumu koji su partije koje će činiti buduću vladu potpisale, kako je rekao Abazović, stoji da će vlada najvažnija državna pitanja donositi kvalifikovanom većinom.

"Ideja je da Crnu Goru odblokiramo i izaberemo da država dobije funkcionalne institucije. Da dobijemo stabilnost. Umjesto svađe dobijemo pomirenje i pokušaj da gradimo EU perspektivu. Nismo protiv izbora, ali jesmo protiv izbora bez institucija", rekao je Abazović.

On je saopštio da se danas neće baviti sastavom vlade i ekspozeom, iako su kompletirani.

Istakao je da se sednica, što se njega tiče, može održati sutra, ali da je realnije da to bude naredne sedmice, nakon Uskrsa.

"Znam da je bilo puno govora, ali najznačajnije pitanje je da krizu koja je nastala napadom Rusije na Ukrajinu treba da iskoristimo na najbolji mogući način. Možemo da situaciju iskoristimo u svoju korist i tražimo brže učlanjenje u EU. Za to nam treba malo širi društveni konsenzus", rekao je mandatar i tražio od onih koji neće biti u vladi da podrže evropeizaciju države.

Potvrdio je i da bi nova vlada imala četiri potpredsednika, da će imati 18 ministara plus dva ministra bez portfelja kojima će zaduženja biti određena na prvoj sednici.

Abazović je naveo da su prioriteti vlade dogovor oko nosilaca pravosudnih funkcija, usklađivanje regulative u pravosuđu sa regulativom EU, zakon o preispitivanju porekla imovine, koji je spreman i čeka zeleno svetlo EU, izborna reforma.

On je istakao da su prioriteti i profesionalizacija Državne izborne komisije u skladu sa preporukom OEBS, revizija postojećeg stanja u prosveti i kulturi i preispitivanje svih kadrovskih rešenja u tim oblastima.

Abazović je rekao da su prioriteti dalji nastavak reformi službi bezbednosti i predlaganje Zakona o popisu stanovništva, u skladu sa evropskim standardima.

On je kazao da su među političkim prioritetima nastavak borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i ispunjavanje privremenih merila u evrointegracijama, u poglavljima 23 i 24, kako bi se dobila završna, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije i zaustavljanje odlaska postojećih investitora.

Abazović je naveo da je tu i regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom i sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog prioriteta - bržeg učlanjenje u EU.

Prema njegovim rečima, ideja je da Crnu Goru odblokiraju i da država dobije funkcionalne institucije.

"Da Crna Gora umesto političke nestabilnosti dobije stabilnost, da umesto političke svađe dobije, uz malo mudrosti, pomirenje", dodao je Abazović.

Uslovi za izbor nove vlade i odblokiranje rada parlamenta stvoreni su kada je poslanik Demokratskog fronta (DF) Strahinja Bulajić podneo ostavku na mesto potpredsednika Skupštine Crne Gore.

Bulajić od 1. marta, kada je počelo redovno zasedanje, nije hteo da zakaže nijednu sednicu parlamenta jer je, kako je tvrdio, novom manjinskom vlada izdata volja birača.

Prethodno je u februaru smenjen sa mesta predsednika parlamenta Aleksa Bečić.

Poslanici partija koje će biti deo nove vlasti tražiće sednicu Skupštine Crne Gore, na kojoj bi se vlada birala, s predlogom da to bude 27. aprila.

Izvor: Beta

Foto: Beta/VLADA CRNE GORE/BOJANA CUPIC/MO