Ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar izjavio je 28. juna u Beogradu da je Francuska u okviru svog predsedavanja održala reč kad je u pitanju Zapadni Balkan dok je ambasador Češke Tomaš Kuhta rekao da se nada napretku Zapadnog Balkana na putu ka EU. Češka 1. jula preuzima predsedavanje EU od Francuske.

"Francuska je u okviru svog predsedavanja održala reč kad su u pitanju prioriteti na Zapadnom Balkanu. Predsednik (Francuske Emanuel) Makron je u svom izlaganju sam to rekao kada je ponovo stupio na funkciju", rekao je Košar novinarima uoči panel diskusije na temu "Od Francuske do Češke".

Dodao je da razume umor od procesa evrointegracija na Zapadnom Balkanu, ali da je na samitu u Briselu prošle nedelje iskazana solidarnost regionu.

"Zapadni Balkan je i istorijski i geografski deo evrope i želimo da se proces integracije ubrza i da se što pre reši problem sa pristupanjem Severne Makedonije i Albanije", rekao je.

I u okviru EU i na Zapadnom Balkanu, dodao je, očekuju jedinstvo po pitanju Ukrajine.

Na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana koji je prošle nedelje održan u Briselu nije došlo do napretka u evrointegracijama regiona, a Ukrajina i Moldavija su dobile status kandidata.

Ambasador Češke u Srbiji Tomaš Kuhta izjavio je "da je za Češku bitno da Srbija tokom njenog predsedavanja EU otvori još najmanje jedan klaster".

On je rekao i da je češko predsedavanje predložilo samit u Pragu na kome bi EU i zemlje koje nisu članice razgovarali o različitim pitanjima.

"Nadamo se da će francusko predsedavanje uspeti da otvori pregovore sa Severnom Makedonijom i Albanijom, a ako ne, to će biti naš zadatak", rekao je Kuhta novinarima uoči panel diskusije".

Dodao je da se nada kandidatskom statusu i za BiH, ali i viznoj liberalizaciji za Kosovo.

Kao prioritet predsedavanja istakao je rat u Ukrajini i njegove posledice.

https://www.euractivdev.com/images/stories/videos/flv/90827.flv

"Prioritet broj jedan je za sada kriza u Ukrajini. Veliki je broj izbeglica, ali je neophodno i da se bavimo ekonomskim oporavkom Ukrajine. Tu je i energetska bezbednost kao pitanje, konflikt utiče na celu Evropu. Prioriteti su i odbbrana, sajber bezbednost, demokratske institucije, ekonomski oporavak čitave Evrope", rekao je Kuhta.

CEP: Pripremili smo model kako bi građani imali konkretne koristi od evrointegracija

Centar za evropske politike (CEP) je kreirao model putem kojeg bi tokom evrointegracija Srbije, građani od tog procesa imali konkretne koristi, izjavila je programska direktorka te organizacije Milena Lazarević.

Prema njenim rečima, CEP je sa partnerima iz Brisela kreator jednog od ključnih modela kako da se postupak faznog pristupanja sprovede, kako da se suštinski operacionalizuje nova metodologija, kako bi građani i privreda dobili podsticaje i pomoć u pretpristupnom procesu, koji su do sada bili namenjeni za fazu članstva.

"Predložili smo da pored otvaranja strukturnih fondova i povećanja fondova u pretpristupnom periodu, kako budemo napredovali u EU, naši predstavnici mogu da učestvuju u sastancima Evropskog saveta i u drugim institucijama. Neće moći da glasaju, ali da mogu da učestvuju u diskusijama i da zaista predstavljaju ono što su naši interesi i naši problemi, što je za nas građane jako bitno", rekla je Lazarević novinarima uoči diskusije.
Predložili su i kako da se članstvo što pre dogodi bez čekanja unutrašnje reforme EU.

Nakon samita čule su se, navela je, pesimistične poruke na Zapadnom Balkanu jer nije bilo konkretnih odluka za nastavak evrointegracija.

"Mislim da nije trenutak za pesimizam zato što smo od Evropskog saveta prvi put posle skoro 20 godina dobili poruku da ovaj region ima jasnu perspektivu članstva u EU, ne samo generalno evropsku perspektivu", istakla je.

Postoji, dodala je, velika odgovornost i vlasti u regionu, ali i civilnog sektora da se sa građanima komuniciraju pozitivne strane procesa, što se do sada kako je navela, radilo stidljivo.

"Javno mnjenje svuda je zavisno od momenata koji se dešavaju u procesu. Znamo da je u Srbiji javno mnjenje bilo najpozitivnije prema EU u trenutku kada smo dobili viznu liberalizaciju. Upravo je ideja predloga o faznom pristupanju da što više takvih koristi za naše građane imamo u pretpristupnoj fazi, da građani što pre osete koje su koristi od procesa pristupanja EU", navela je.

Prema njenim rečima to "nije samo otvaranje, zatvaranje nekih poglavlja, klastera, jer građani od toga nemaju ništa".

"Građani imaju od velikih fondova, investicija, od toga da znaju da kada je neka odluka doneta u Briselu da smo uzeti u obrzir, da nismo zaboravljeni i da naši interesi nisu zaboravljeni", navela je Lazarević.

Izvor: Beta

Foto/Video: Beta