Evropska unija ima svoju institucionalnu logiku kada je reč o vakcinama, ali je veoma spora u definisanju proaktivne "diplomatije vakcine", kojom bi pomogla zemljama u svom istočnom i južnom susedstvu, ali i strateški investirala u pouzdanije geopolitičko okruženje, piše portal Međunarodna politika i društvo (IPG).

U komentaru se ocenjuje da je u EU potreba da se "stabilizuje unutrašnja epidemiološka situacije nadjačala bilo kakvo geopolitičko razmišljanje", i da "Brisel na taj način gubi iz vida priliku da razvije Maršalov plan baziran na anti-kovid vakcini za susedne regione, počevši od zemalja Istočnog partnerstva".

U ovom trenutku, evropski napori su fokusirani na to da se što više ljudi što brže vakciniše, i od tog pravila nisu izuzete ni zemlje Istočnog partnerstva, ali dok EU 24 sata dnevno radi na tome da registruje i isporuči vakcine šest zapadnih proizvođača, u njenom programu nisu ni ruska, ni kineska vakcina, što je luksuz koji većina zemalja Istočnog partnerstva sebi ne može da dozvoli, navodi IPG.

U tekstu moldavskog politologa Denisa Čenuše, podseća se da u samim zemljama Istočnog partnerstva - Azerbejdžanu, Belorusiji, Gruziji, Jermeniji, Moldaviji i Ukrajini, postoji veoma različit odnos prema ruskoj i kineskoj vakcini.

"Neki, poput političkih elita u Gruziji, Moldaviji i Ukrajini kritikuju rusku vakcinu. Sumnjičavi su prema Sputnjiku kako zbog navodne neefikasnosti, tako i zbog ruske spoljnopolitičke propagandne kampanje. Sećanje na kampanju dezinformisanja koja je 2020. pratila navodno pružanje pomoći Italiji i Srbiji još je sveže", piše IPG

Istovremeno, "u Belorusiji i Jermeniji gotovo da ne postoji skepticizam prema ruskoj vakcini i one su već ugovorile njen uvoz, ili su u poodmaklim bilateralnim pregovorima", navodi IPG

Autor komentara dodaje da "u celom regionu postoji znatno manje sumnjičavosti prema kineskoj vakcini" i da će zemlje Istočnog partnerstva, pošto ne mogu da dobiju vakcinu zapadnih farmaceutskih kompanija, ako već ne rusku, naručiti kinesku vakcinu".

EU svakako sprovodi svoju humanitarnu misiju time što sa oko 500 miliona evra finansira program Kovaks (Covax) Svetske zdravstvene organizacije, koji treba da obezbedi pristup vakcini za oko 90 manje razvijenih zemalja, "ali doprinos globalnom zdravstvu se razlikuje od koristi koju donosi strateško dostavljanje vakcina kroz evropsku pomoć",  smatra autor teksta.

"Ako to izostane, Rusija i Kina biće srećne da dok trepneš popune tu prazninu", ocenjuje Čenuša.

Navodeći da se pojedine članice EU zalažu da se istočnim susedima pomogne vakcinama, i da su neke izašle sa predlogom da se razvije mehanizam sličan onom koji je Evropska komisija krajem 2020. predložila za Zapadni Balkan, autor ocenjuje da je jedan od glavnih razloga za takvo zalaganje unutrašnja bezbednost EU i njenih spoljnih granica.

"Predlog da se pomogne istočnim partnerima predstavlja odličnu polaznu tačku za kratkoročnu i srednjoročnu 'diplomatiju vakcine' ", ocenjuje se u komentaru.

"EU ima priliku da razmišlja o široj slici i da strateški investira u pouzdanije geopolitičko susedstvo. U idealnom slučaju, Brisel bi mogao da iskoristi buduću 'diplomatiju vakcina' da pomogne u epidemiološkom lečenju regiona, i da unapredi njegovu geopolitičku samostalnost", smatra Denis Čenuša.

Izvor: EURACTIV.rs

Foto: Pixabay